Carinska skladišta — odlaganje carina i carinsko skladištenje
Carinsko skladište omogućava skladištenje uvezenih roba bez plaćanja carina do puštanja robe u promet. Poboljšajte tok gotovine, konsolidirajte pošiljke i ponovno izvezite bez carina — ali obavezno poštujte strogu carinsku nadležnost.
Status carine
Odloženo do puštanja u promet
Obavezna garancija
Odobreno od carinske vlasti
Maksimalno razdoblje skladištenja
Do 5 godina (EU/US)
Povrat carine pri ponovnoj izvozu
Nema — 100% bez carine
Izbor tipa carinsko skladište
Izaberite tip carinsko skladište kako biste razumeli ko ga upravlja, koje robe obično sadrži i ključne operativne razlike za uvoznike
Javno carinsko skladište licencira carinska vlast i njime upravlja treća strana logistički pružatelj usluga. Bilo koji uvoznik može koristiti skladište za čuvanje oporezive robe — nema potrebe da posjeduje ili iznajmljuje objekt. Javna carinska skladišta idealna su za uvoznike koji trebaju povremeno odlaganje carine, nemaju dovoljno obima za opravdavanje privatnog objekta ili testiraju novo tržište pre nego što se obavežu na lokalnu distributivnu infrastrukturu.
Operater
Treća strana (LSP)
Pristup
Bilo koji licencirani uvoznik
Kontrola uvoznika
Ograničena — upravlja LSP
Troškovi postavljanja
Po paleti trošak skladištenja
Kako funkcioniše carinsko skladište — korak po korak
Proces carinskog skladišta uključuje uvoznika, carinsku upravu i operatora skladišta koji rade u definisanom nizu. Carina nadgleda svaku fazu — roba ne može ući, kretati se unutar ili napustiti carinsko skladište bez carinske dozvole.
Step 1
Roba stiže u luku — podneta carinska deklaracija kao 'upis za skladište'
Kada pošiljka stigne u luku ulaska, uvoznik (ili njegov carinski posrednik) podnosi carinsku deklaraciju kojom se roba prijavljuje za skladištenje umesto za neposrednu domaću potrošnju. Ovo se naziva 'upis za skladište' ili 'skladišna deklaracija' — carinskoj upravi se time saopštava da uvoznik namerava da robu uskladišti u carinskom objektu umesto da odmah plati dažbine i otpusti robu. Raba se, kao i obično, pregleda od strane carine (fizička inspekcija, provera dokumenata), ali se dažbine i porezi ne naplaćuju u ovoj fazi. Umesto toga, obaveza za te dažbine se odlaže i pokriva carinskom obavezom. Zatim se roba transportuje pod carinskim nadzorom do carinskog skladišta — ovaj transport mora biti dokumentovan odgovarajućim dokumentom o kretanju.
Step 2
Carina je podignuta i roba je primljena u carinsko skladište
Pre nego što roba može biti smeštena u carinsko skladište, vlasnik (licencirani operator skladišta) mora imati aktivnu carinsku obavezu. Ova obaveza je finansijska garancija — obično jemstvena obaveza ili gotovinski depozit — koja osigurava da carinska uprava bude isplaćena puni iznos carina i poreza na robu ukoliko bi ona ikada bila puštena u promet bez odgovarajuće uplate. Iznos obaveze obično iznosi 10–20% procenjene ukupne carinske obaveze za maksimalnu vrednost robe koja se očekuje da će biti držana u skladištu u bilo kom trenutku. Kada roba stigne u skladište, ona se prima na osnovu skladišnice i upisuje u carinski inventarski registar. Carina zahteva da operator skladišta vodi tačne evidencije svih primljenih roba, njihove količine, opisa i carinske vrednosti.
Step 3
Roba se čuva u carinskom statusu — carine odložene
Dok se roba čuva u carinskom statusu, nisu plaćljive carine, PDV ili akcize. Roba može biti zadržana u carinskom skladištu do maksimalno dozvoljenog perioda — obično do 5 godina u EU i do 5 godina u SAD (uz mogućnost produženja). Tokom ovog perioda, uvoznik zadržava vlasništvo nad robom i može je prodati kupcima — kupac tada preuzima odgovornost za carinsko razrešenje robe iz skladišta. Operator carinskog skladišta odgovoran je za fizičku bezbednost robe i mora osigurati da se ona ne pušta u promet bez odgovarajuće carinske dozvole. Carina može sprovoditi periodične kontrole evidencija carinskog inventara. Vreme čuvanja robe počinje od dana kada je roba upisana u skladišni registar, a ne od dana kada je roba stigla u zemlju.
Step 4
Odobrene manipulacije — šta možete da radite sa robom u carinskom skladištu
Carinske vlasti dozvoljavaju izvesne aktivnosti koje se mogu izvoditi nad robom koja se nalazi u carinskom skladištu — ove aktivnosti nazivaju se 'odobrene manipulacije' ili 'uobičajeni oblici rukovanja'. Raspon dozvoljenih aktivnosti varira u zavisnosti od jurisdikcije. Najčešće dozvoljene aktivnosti uključuju: fizičku inspekciju i uzimanje uzoraka; prepakivanje, ponovo pakovanje i prelepljivanje etiketa; sortiranje i klasifikaciju; čišćenje, uklanjanje prašine i mere zaštite; kombinovanje sa drugom robom u carinskom skladištu; konsolidaciju i dekonzolidaciju. Generalno nisu dozvoljene bez posebne dozvole: proizvodnja ili obrada koja menja carinsku tarifnu klasifikaciju robe; mešanje robe iz carinskog skladišta sa carinom plaćenom domaćom robom; aktivnosti koje povećavaju carinsku vrednost robe. Bilo koja manipulacija koja menja tarifnu klasifikaciju ili vrednost robe zahteva prethodnu carinsku saglasnost i može uticati na carinsku stopu koja se primenjuje prilikom puštanja robe u slobodan promet. Uvek proverite listu odobrenih manipulacija sa vašom carinskom upravom pre izvođenja bilo kakvih promena na robi u carinskom skladištu.
Step 5
Oslobađanje robe na domaće tržište — plaćanje carine
Kada se roba treba osloboditi iz carinskog skladišta na domaće tržište za prodaju ili upotrebu, uvoznik mora podneti potrošnu prijavu (takođe poznatu kao 'za domaću upotrebu' ili 'prijava za potrošnju'). U ovom trenutku, carina, PDV i eventualni akcize postaju plaćljivi na osnovu carinske vrednosti i carinske stope koja važi u trenutku oslobađanja — ne u trenutku prvobitnog uvoza. Ovo je značajno: ako su se carinske stope promenile tokom perioda skladištenja, primenjuje se stopa koja važi u trenutku oslobađanja. Slično, ako se roba u skladištu pogoršala, uvoznik može da zatraži smanjenje carinske vrednosti. Delimična oslobađanja su dozvoljena — uvoznik može osloboditi pojedinačne stavke ili količine iz carinskog inventara po potrebi, plaćajući carinu samo za robu koja je stvarno oslobođena.
Step 6
Ponovno izvoženje i povraćaj carine — izlazak bez plaćanja carine
Jedna od najvrednijih karakteristika carinskog skladištenja je mogućnost ponovnog izvoženja robe bez plaćanja uvoznih carina. Ako se roba iz carinskog skladišta izvozi u treću zemlju umesto da se oslobodi na domaće tržište, carina, PDV i akcize nisu plaćljivi — roba napušta zemlju u istom statusu odloženog plaćanja carine u kojem je i stigla. Ovo je posebno korisno za trgovce koji koriste carinsko skladište kao regionalni distributivni centar: roba se može centralno skladištiti, podeliti u manje pošiljke i distribuirati u više zemalja — sa plaćanjem carine samo u zemlji odredišta kada roba uđe na to tržište. Povraćaj carine je srodan, ali drugačiji pojam: on se primenjuje kada su carine već plaćene na uvezenu robu koja se kasnije izvozi. U carinskom skladištu, pošto carine nisu plaćene od samog početka, nema povraćaja — roba se jednostavno ponovo izvozi bez carine.
Pravila o carinskim skladištima na prvi pogled
Carinska skladišta regulišu nacionalne carinske vlasti u okviru međunarodnih okvira, uključujući Reviziranu Kjoto konvenciju. Pravila se razlikuju po nadležnosti — ključni principi ispod uglavnom važe u EU, UK i SAD režimima.
Maksimalno vreme skladištenja
Do 5 godina
EU/US — moguće produženje
Iznos obezbeđenja
10–20% carine
Od maksimalne vrednosti zaliha
Carina pri ponovnom izvozu
Nula
100% bez carine pri izlazu
Carinski nadzori
Periodični
Slučajni + planirani pregledi
Carinsko obezbeđenje — zahtev za finansijskom garancijom
Garancija pokriva punu carinsku odgovornost
Carinsko obezbeđenje je finansijski kamen temeljac rada carinskog skladišta. Bez važeće garancije, roba ne može biti primljena u skladište. Garancija osigurava da carinska vlast primi uplatu svih carina i poreza na robu u skladištu, čak i ako operator skladišta postane insolventan ili roba bude ukradena ili uništena. Iznos garancije se računa na osnovu maksimalne očekivane carinske odgovornosti u jednom trenutku — obično 10–20% ukupnih carina koje bi bile dužne na vrhuncu zaliha. Garancije mogu biti u obliku garancija poverenja (kroz osiguravajuće društvo ili banku), gotovinskih depozita ili, u nekim nadležnostima, bankarskih garancija. Carinska vlast može pozvati na garanciju u bilo kom trenutku ako carine nisu plaćene prilikom puštanja robe, ako roba nestane ili ako se prekrše carinski propisi. U EU se ovo naziva 'sveobuhvatna garancija', a u SAD 'kontinuirana garancija'.
Odobrene manipulacije — šta carina dozvoljava u skladištu
Fizička obrada dozvoljena; proizvodnja ograničena
Carinski organi razlikuju između 'uobičajenih postupaka rukovanja' koji su dozvoljeni bez posebne dozvole i aktivnosti koje zahtevaju prethodnu saglasnost ili su zabranjene. Dozvoljeno bez posebne dozvole u većini jurisdikcija: fizički pregled, uzimanje uzoraka, merenje i važenje; prepakivanje u različite kontejnere ili pakovanja; prelepljivanje za tržište odredišta; sortiranje, klasiranje i odvajanje; čišćenje i konzervacija. Zahtevaju posebnu dozvolu: prerada ili transformacija koja menja HS šifru tarife; mešanje sa domaćim robama; bilo koji postupak koji značajno povećava carinsku vrednost. Zabranjeno: uklanjanje carinskih pečata bez dozvole; puštanje robe u domaću cirkulaciju bez carinskog upisa; bilo koja aktivnost koja nije evidentirana u evidenciji robe u carinskom skladištu. Ako manipulacija promeni HS klasifikaciju robe, carinska stopa koja važi za novu klasifikaciju će biti primenjena pri puštanju robe — ovo može biti povoljno (niža carina) ili problematično (viša carina ili druga carinska procedura) i mora se proceniti unapred.
Kazne za prekršaje u carinskom skladištu
Carina + kamata + finansijske kazne + oduzimanje licence
Kršenje propisa o carinskim skladištima može imati ozbiljne posledice. Ako se utvrdi da robe nedostaju iz carinskog inventara bez važeće carinske prijave: carinska uprava će zahtevati trenutno plaćanje svih dažbina i poreza na nedostajuću robu, uz složene kamate od datuma prvobitnog uvoza. Takođe se naplaćuju i finansijske kazne — u EU, one mogu iznositi do pune carinske vrednosti robe; u SAD-u, kazna može biti do 4 puta veća od neplaćenih dažbina. U slučajevima namernog prevare ili krijumčarenja, mogu se pokrenuti krivične prijave protiv vlasnika skladišta i odgovornih zaposlenih. Licenca za carinsko skladište može biti oduzeta — što znači da se prestaje sa mogućnošću prijema novih carinskih roba i može se zahtevati trenutno rasterećenje postojećeg carinskog inventara. Carinska obveznica će biti iskorišćena za pokrivanje neplaćenih dažbina. Vlasnik ostaje lično odgovoran čak i nakon što je obveznica isplaćena.
Često postavljana pitanja
Vaša sledeća pošiljka, savršeno planirana.
Počnite besplatno. Bez kreditne kartice. Bez instalacije.